U posljendnjih godinu dana pčelari SAD-a i Europe prijavljuju velike gubitke pčelinjih zajednica. Tijekom zime 2006./2007. gubici u SAD-u su iznosili oko 34 posto, a u Republici Hrvatskoj tijekom zime 2007./2008. oko 27 posto. Najnoviji podaci iz Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) govore o 80.000 izgubljenih pčelinjih zajednica, a neposredna šteta za pčelare u RH iznosi oko 10 milijuna eura. Posredna šteta od gubitka pčelinjih zajednica, kao glavnih oprašivača poljoprivrednih kultura, u Hrvatskoj je mnogo veća i iznosi oko 100 milijuna eura.

Posljedice nestanka pčela postaju očite

“Valja istaknuti da pčele oprašuju preko 70 posto usjeva kojima se čovječanstvo prehranjuje. Stoga bi nestanak pčela na određenoj lokaciji uzrokovao ubrzani nestanak preko 20.000 biljnih vrsta što bi se negativno odrazilo na cjelokupnu ekološku ravnotežu. Bilo bi stoga nerazborito promatrati pčele samo kao ekonomske životinje, već ih moramo promatrati kao ekološke životinje važne za cijelu biocenozu”, ističu u HPS-u.

“U Republici Hrvatskoj pčele su nezaobilazni oprašivači uljarica (uljene repice i suncokreta) te mnogih voćnih i ratarskih nasada. Neosporno je utvrđeno da je u Hrvatskoj veoma teško naći pčele koje samostalno, bez pomoći pčelara, žive u prirodnim staništima. Djelomice je uzrok tome suvremena poljoprivredna proizvodnja, zatim nedostatak valjanih mjera u okviru agrarne politike, te ponajviše bolesti pčela.  Razumljivo da su se u potragu o uzrocima uginuća uključili mnogi pčelari, mediji i znanstvenici”, dodaju.

Tako se Hrvatski pčelarski savez uključio u projekt COLOSS (FA 0803) koji okuplja 106 znanstvenika iz Europe, Kine, Kanade, Egipta i SAD-a podijeljenih u četiri radne skupine – dijagnostika i monitoring pčelinjih bolesti, nametnici i patogeni u pčelarstvu, okoliš i pčelarstvo te bioraznolikost i vitalnost pčelinjih zajednica. Glavni cilj radne skupine je međusobna razmjena informacija, koordinacije za uspostavu standardiziranog monitoringa, utvrđivanje manjih i većih čimbenika uginuća pčela te razvoj održivih alata za pčelare i veterinare kako bi se uklonili štetni učinci po pčelarstvo i bioraznolikost.

Čitav projekt COLOSS (FA 0803) službeno je počeo u studenom 2008. godine, a završava se u lipnju 2012. godine. Hrvatski predstavnici u Upravnom odboru COLOSS-a su dr. Tomljanović i prof. Kezić. Do sada su održane tri konferencije COLOSS-a: u ožujku 2007. u Wageningenu (Nizozemska), početkom travnja 2008.g u Ateni i početkom rujna 2008. u Belfastu. Sljedeća konferencija će se održati 3. i 4. ožujka 2009. u organizaciji Hrvatskog pčelarskog saveza i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u prostorijama Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Očekuje se dolazak preko 70 uglednih znanstvenika iz Europe i svijeta koji će pokušati pronaći odgovore na mnoga neobjašnjiva uginuća pčelinjih zajednica. (index.hr)